Pričajmo o vršnjačkom nasilju
Nasilje nad djecom jedan je od značajnih problema suvremenog društva. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna milijarda djece u dobi od dvije do 17 godina godišnje doživi neki oblik fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja. Bullying, odnosno vršnjačko nasilje među djecom i mladima, jedan je od najznačajnijih socijalnih rizika kojemu su izložena djeca i mladi. Važnost zaštite djece i mladih od svakog oblika nasilja naglašena je i u mnogim međunarodnim dokumentima. Jedno od temeljnih načela Konvencije o pravima djeteta je da svako dijete ima pravo na život, opstanak i razvoj, što bi podrazumijevalo i zaštitu od nasilja. U Strategiji Vijeća Europe za prava djeteta, nazvanoj Rimska strategija 2022. – 2027., nasilje se navodi kao jedan od sadašnjih i budućih izazova za ostvarenje dječjih prava te se život bez nasilja za svu djecu definira kao jedno od prioritetnih područja. U Strategiji se navodi da i sama djeca najveću zabrinutost izražavaju u vezi s nasiljem te da je nasilje kršenje prava djeteta koje ugrožava socijalni razvoj djece i utječe na njihovo uživanje drugih prava. Kao jedan od izazova definira se i odrastanje u digitalnom svijetu zbog, među ostalim, nasilja putem interneta gdje ponašanje same djece može biti rizično za druge. U Povelji Vijeća Europe navodi se da je bitan element svakog takvog obrazovanja „promicanje socijalne kohezije i interkulturalnog dijaloga te vrednovanje raznolikosti i ravnopravnosti, uključujući i ravnopravnost spolova“ te da je u tu svrhu nužno ono što Dijalogija nudi: razvijanje znanja, osobnih i društvenih vještina i razumijevanje koje smanjuje sukob, povećava poštovanje i razumijevanje razlika, ohrabruje dijalog te promiče nenasilje u rješavanju problema i sporova.
Nasilje je vrlo kompleksan problem. Djeca u školi, ali i izvan nje, mogu biti uzastopno i sustavno uznemiravana i napadana od strane svojih vršnjaka. Često se problem minorizira ili ignorira prebacujući odgovornost na nekog drugog. Danas nasilje izaziva pojačanu zabrinutost, ne samo u školama već i u obiteljima diljem svijeta. To nije ni nova ni nepoznata pojava. Nasilju je izložen prevelik broj djece, sama njegova okrutnost se povećava što dovodi do posljedica na zdravlje i dobrobit djece. U današnje, ''brzo'' vrijeme, roditelji, odnosno obitelj često ne posvećuju dovoljno vremena i truda kako bi uistinu sudjelovali u odgoju svoga djeteta. Vrlo često tu ulogu preuzima okolina ili mediji. U svemu tome niti škola ne može biti izolirana. Kako se škole, odnosno učitelji i stručni suradnici suočavaju s problemom nasilja među vršnjacima? Kojim aktivnostima se provode takvi programi? Tko su sudionici, kolika je uključenost i zainteresiranost roditelja i učenika? Koje su poteškoće prilikom provedbe te koji su prijedlozi bolje učinkovitosti i kontinuiranog provođenja preventivnih programa?
Novi ciklus edukacija pokrenuli smo zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Grada Zagreba. U edukaciji sudjeluju predstavnici institucija, stručnjaci psiholozi, udruge, savjetovališta s mnogo iskustva u radionicama i osvještavanju vršnjačkog nasilja.
Programi su namijenjeni učenicima sedmih i osmih razreda osnovnih škola te učenicima srednjih škola, a svi zainteresirani profesori mogu se javiti na kontakt filip@festivaloftolerance.com
